
Sociolozi općenito smatraju da je razvoj civilnoga društva u suvremenom poimanju te riječi, a koji se razvija od devedestih godina prošloga stoljeća, nastao kao odgovor građanstva i građanskih inicijativa na javno dobro i javni interes kako ga je u javnoj percepciji nametnuo interes kapitala i interes države. Građanski interes kanaliziran kroz organizacije civilnoga društva protuteža je tim dvama sektorima, pa je danas teško promišljati javno dobro i javni interes bez ovoga trećeg glasa.
Stoga ne čudi činjenica da su partnerstvo i međusektorska suradnja novija praksa.
Međusektorska suradnja sve se više prihvaća se kao put ostvarenja kvalitetnijih rezultata i održivog razvoja. Upravljanje međusektorskom suradnjom je izazov koji zahtjeva sposobnost razumijevanja međusektorskih razlika, procesa i poticanje dijaloga. Za uspješan zajednički projektni proces potrebno je izgraditi međusobno povjerenje i predanost kao i transparentno vođenje posla.
U Hrvatskoj je takav vid suradnje tek u začecima, dok u Europi ima značajna postignuća, osobito u području socijalne skrbi gdje se pokazalo da se međusektorskom suradnjom mogu dati mnogo jeftinije i brže brojne socijalne usluge.
Kako održivost trećega sektora u budućnosti ovisi jednim dijelom i o ovakvoj suradnji, Nacionalna zaklada za razvoj civilnoga društva odlučila je pokrenuti IMPACT prvi hrvatski centar za sustavnu izobrazbu i primjenu modela međusektorske suradnje u jugoistočnoj Europi.
Časopis Civilnodruštvo br. 15 "Međusektorska suradnja i partnerstvo"